Linije kamene prošlosti

Skupna izložba studenata ALU Zagreb nastala u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu – izložba i predstavljanje publikacije “Vodič kroz lapidarij”

Tijekom 2021. godine započela je suradnja Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu koja za cilj ima povezivanje tih dviju institucija u kulturi na nekoliko razina.

Jedan od vidova te suradnje započeo je realizacijom radionice crteža  za vrijeme trajanja manifestacije „Europski dani arheologije“ na ljeto 2021., u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, 18. i 20. lipnja.

Glavna ideja i misao vodilja radionice koji je vodila i mentorirala izv.prof.art. Gordana Bakić Vlahov bila je da studenti izvedu crteže kao osobne interpretacije i rekonstrukcije izloženih spomenika ili da crtaju prema imaginaciji  uključivanjem tema i pojmova vezanih uz svakodnevni život određenog povijesnog razdoblja.

Na radionici su sudjelovali  studenti  Slikarskog i Nastavničkog odsjeka, Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina te Odsjeka za aimirani film i nove medije ALU kao i nekoliko alumna ALU kojima je crtež jedan od primarnih medija u izražavanju.

Rezultati održane radionice predstavljeni su na izložbi pod nazivom  „Linije kamene prošlosti“, u sklopu koje su predstavljeni raznoliki crtački pristupi. To su prije svega kombinacije crtačkih tehnika ili odabira motiva (detalji, transformacije fragmenata i kolažiranje), a pojedini radovi ističu se iznimnom tehničkom preciznošću i izvedbom detalja.

POPIS STUDENATA KOJI SU SUDJELOVALI

  1. Helena Bosnić, Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina

  2. Lora Elezović, alumni

  3. Fran Ferković, Slikarski odsjek

  4. Paolo Patrick Hrga, Slikarski odsjek

  5. Victoria Hučić, Odsjek za animirani film i nove medije

  6. Astrid Jakšić, Nastavnički odsjek

  7. Jana Karaula, Nastavnički odsjek

  8. Petra Kovačić, Nastavnički odsjek

  9. Lea Krmpotić, Nastavnički odsjek

10. Mia Maraković, alumni

11. Ana Pintarić, Slikarski odsjek

12. Marina Popović, Slikarski odsjek

13. Jurica Pušenjak, alumni

14. Lorena Šimić, Nastavnički odsjek

15. Antonio Špernjak, Nastavnički odsjek

16. Anđela Zanki, alumni

VODIČ  KROZ  LAPIDARIJ ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU

U dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu nalazi se prezentacija zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba, prostor poznatiji kao lapidarij.Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Širi izbor te kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je dijelom u muzejskoj zgradi, odnosno palači Vraniczany, ali dobrim dijelom i u prostoru dvorišta Muzeja, kako pod trijemom tako i u slobodnom prostoru.

Izloženi su odabrani kameni spomenici – miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, te sarkofazi koji se, osim atraktivnošću i povijesnom vrijednošću, odlikuju većim dimenzijama i pozamašnom težinom. Potonje je, razumljivo, imalo odlučujući utjecaj na izbor muzejskog dvorišta, odnosno lapidarija, kao mjesto izlaganja. Lapidarij je možda i najposjećeniji izložbeni prostor Arheološkog muzeja, te sadržava mnoge od naših najvažnijih rimskih spomenika.  Iako su svi ti izloženi spomenici odavno publicirani, te višekratno obrađivani u znanstvenoj literaturi, riječ je mahom o stručnim publikacijama koje nisu lako dostupne široj publici.

Svijest o potrebi predstavljanja tog segmenta fundusa javnosti putem tiskovine primjerene laicima koje zanimaju podaci o svakom od 90 izloženih spomenika je stoga već duže vremena prisutna. Srećom, Arheološki muzej već godinama sustavno uz svaki segment svog stalnog postava, objavljuje vodiče na hrvatskom i engleskom jeziku. Trenutno su obuhvaćene sve zbirke, od pretpovijesne, preko egipatske, antičke, numizmatičke do srednjovjekovne, te nam je upravo nedostajao još samo jedan segment stalnog postava, to jest lapidarij. Tiskani vodiči na hrvatskom i stranim jezicima su jedan od temelja ponude za posjetitelje, ne samo u Arheološkom muzeju u Zagrebu, već i u svakom muzeju. Upravo s vodičem kroz lapidarij će se zaključiti edicija vodiča kroz stalni postav Arheološkog muzeja, koja time postaje jedna zaokružena nakladnička cjelina koja će u potpunosti pokriti potrebu za temeljnim publikacijama tog tipa u muzejskoj izdavačkoj ponudi.

 Vodiči po zbirkama stalnog postava serija su edicija koju je Arheološki muzej u Zagrebu pokrenuo 2004. g. kada su izdani vodiči Pretpovijesne i Numizmatičke zbirke. Potom su uslijedili vodiči Egipatske zbirke, Antičke zbirke te vodič Srednjovjekovne zbirke. Izdanja nisu dvojezična, već se posebno tiskaju vodiči na hrvatskom i na engleskom jeziku. Prvo izdanje Vodiča po lapidariju je na hrvatskom jeziku, a englesko se također planira pripremiti i tiskati u skorijoj budućnosti. Vodič je koncipiran tako da svaki spomenik ima svoju cjelinu u vodiču, odnosno opisni tekst koji čitateljima spomenik predstavlja  kroz njegov ikonografski i umjetnički aspekt, uz objašnjenje povijesnog konteksta, te s fotografijama i crtežima, zajedno s popisom literature za one koji žele znati više. Ujedno je svaki natpis preveden s latinskog i interpretiran čitateljima na razumljiv način. Kao što je već spomenuto, vodič će biti tiskan u dva izdanja, odnosno na hrvatskom i u engleskom prijevodu jer strana publika redovito traži takve tiskane sadržaje, zbog čega očekujemo posebnu veliku potražnju za engleskim izdanjem. Vodič pišu kustosi Antičkog odjela koji i inače rade na zbirci kamenih spomenika, te se profesionalno bave rimskom epigrafijom.

Novina je što će uz navedene, možemo reći standardne sadržaje takvih vodiča, vodič kroz lapidarij prikazati i radove studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su dobili priliku spomenike likovno interpretirati po svom slobodnom nahođenju, nudeći tako čitateljima suvremen i osoban pogled na tisućljetne spomenike. Vjerujemo da takav „izlazak“ iz uobičajenih izdavačkih arheoloških okvira može samo dodatno obogatiti tu publikaciju te pružiti jedan svjež i dobrodošao pogled na našu baštinu.