Lav Paripović: Zvjerinjak iz predgrađa

U travnju ove godine National Geographic objavio je tekst pod naslovom „Kako divlje životinje hakiraju život u gradu“ u kojem je riječ o sve učestalijoj pojavi divljih životinja u urbanim prostorima, ali i o povećanoj sposobnosti prilagodbe tih istih životinja gradskim uvjetima. Nije više neobično, kaže autor teksta, vidjeti kojote kako se hrane ostacima piletine na groblju u Chicagu, ili planinskog lava na obroncima holivudskih brežuljaka, kako vreba na otpatke koje za sobom ostavljaju turisti.
Urbani se bestijarij Lava Paripovića, na sličan način, odlikuje dekontekstualizacijom motiva divljih životinja, koje izmješta iz njihova prirodnog staništa i smješta u gradsku sredinu – često upravo u Zagreb. Divlje životinje Lav slika zajedno s tipično urbanim motivima, poput poklopaca šahtova, na Savi kraj Hendrixovog mosta ili ih, pak, uobličuje u, takozvane, znakove upozorenja, nalik onim prometnima. Slikane fosforescentnim bojama ove slike podsjećaju na prometne znakove pored ceste koji upozoravaju na neku opasnost, no ovdje je riječ o obrnutoj situaciji, u kojoj opasnost ne prijeti samo čovjeku, već, prvenstveno, životinjama od čovjeka.
Jukstapozicija urbanog krajolika i divljih životinja potencirana je i nazivom izložbe „Zvjerinjak iz predgrađa“, u kojem autor „su-postavlja“ ne samo pojmove urbano i divlje, već i mirnoću predgrađa s divljinom zvjerinjaka. Priče koja nam umjetnik pripovijeda nalik su apokaliptičnim basnama, no njihov fragmentarni karakter ne dozvoljava donošenje pouka ili sudova. I premda iz njegovih priča promatrač može iščitati određenu ekološku dimenziju i vapaj za očuvanjem prirode i divljih životinja, Paripovićev zvjerinjak ponajprije valja promatrati kao postmodernistički kolaž u kojem autor spaja naizgled nespojive motive poput onih medvjeda i šahta ili medvjeda i Savskog nasipa, ali pritom ne pretendira ispričati neku „veliku priču“.
U radovima Lava Paripovića ne treba tražiti simboliku; njegove životinje, za razliku od onih koje susrećemo u basnama, ne posjeduju antropomorfne karakteristike, kako bi ocrtale ljudske slabosti i mane i, u konačnici, iznjedrile neku pouku. Izbjegavanjem ovakvog tipa prepoznavanja, autor destabilizira značenje svojih radova i odmiče se od antropocentrične perspektive, kao i donošenja vrijednosnih stavova i moralnih sudova. U svojim slikama on, na taj način, „odlazi iza značenja“ omogućavajući odmak od istog, kao i distancu od bilo kakvog pokušaja definiranja i konačnog karakteririziranja svojih radova, jer „slanje je poruke, na neki način, prvi korak ka sentimentalnosti“ .
I dok basne često imaju, po njihove junake, nesretan završetak, kako bi ukazale na neku moralnu pouku, junacima svojih životinjskih priča, ovaj umjetnik namijenio je bolju sudbinu. Oni ne snose konsekvence zbog „upadanja“ na strani teritorij, već jednostavno, poput pravih postmodernističkih junaka, bez imalo grižnje savjesti, kad im dosadi gradska vreva, otplutaju Savom na luftiću, natrag u divljinu.

Mirna Rul

ŽIVOTOPIS

Lav Paripović rođen je 16. 09. 1989. u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, 2009. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Diplomski studij završava 2015. godine u klasi Zoltana Novaka, diplomiravši sa pohvalom Cum laude. Do sada je imao dvije samostalne izložbe: U uličnom dekoru, Galerija Siva, AKC Medika, Zagreb (2016.) i Pčele i plohe, Galerija VN, Zagreb (2015.). Sudjelovao je i na više žiriranih skupnih izložbi od kojih se izdvajaju: 51. zagrebački salon, HDLU, Zagreb (2016.); Internacionalna izložba minijatura, Novi dvori, Zaprešić (2011.- 2016.); 2. i 3. bijenale slikarstva, HDLU, Zagreb (2013. i 2015.); Pasionska baština, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb (2014); 4. Student International Art Biennal SIAB, UKIM, Skopje, Makedonia (2013); Sketch book, Galerija SC, Zagreb i Galerija Zlati Anjgel, Varaždin. 2014. boravio je na umjetničkoj rezidenciji GloArt u Belgiji. Dobitnik je nekoliko priznanja za rad na području slikarstva (pohvala žirija na 3. bijenalu slikarstva, otkupna nagrada Sveučilišta u Zagrebu).

Kontakt: lav.paripovic@gmail.com