Galerija Šira

Galeriju i uramljivaonicu slika "Schira" osnovao je otac Matije Schire, također Matija. Rođen na razmeđu Mađarske, Rumunjske i Vojvodine došao je u Zagreb, osnovavši galeriju isprva na Krvavu mostu, a zatim u Preradovićevoj.

Galerija Schira bila je kultno mjesto zagrebačke inteligencije u koje su svraćali umjetnici i hrvatski proljećari, a o izložbama se govorilo danima. Smrću galerista Matije Schire (1925.-2008.) Zagreb je ostao bez čovjeka koji je stvorio jednu od najslavnijih zagrebačkih galerija u Preradovićevoj ulici broj 13.

Odlaskom Matije Schire, velemajstora svoga zanata, esteta sa senzibilitetom umjetnika koji je trajno obilježio prezentaciju likovne umjetnosti u nas u drugoj polovini prošlog stoljeća, nestalo je i jedno od kultnih okupljališta hrvatske umjetničke i kulturne elite koje se pod nazivom “Studio G” nalazilo u prostoru privatne radionice okvira Salona Shira.

 “Studio G” bio je poznat po tome što su članovi  umjetničke grupe  „Gorgona“ iznajmljivali taj prostor kako bi mogli djelovati neovisno od izložbenih institucija. Članovi i osnivači grupe „Gorgona“ koja je djelovala u razdoblju od 1959. - 1965. godine i bila u samom vrhu  umjetničke scene tih godina, bili su etablirani hrvatski umjetnici: slikari Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder i Marijan Jevšovar; kipar Ivan Kožarić; arhitekt Miljenko Horvat, te povjesničari i kritičari umjetnosti Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar. Osim članova Gorgone, u Salonu Šira izlagali su i drugi umjetnici: Eugen Feller, Ivan Rabuzin, Piero Dorazio, Victor Vassarely, Francois Morellet, te mnogi drugi. Već nakon nekoliko godina,1963. godine prestaje izložbena aktivnost “Studija G”, prvenstveno zbog financijskih razloga.

No, izložbe u Salonu Schira počele su se ponovo priređivati  početkom 70-tih. godina- “Svakodnevna druženja u stražnjoj sobici legendarnog Salona Schira započela su negdje iza 1971. i trajala nesmanjenim intenzitetom sve do kraja 80-tih godina. Za to nam nisu trebale pozivnice. Bilo je nekako samo po sebi razumljivo uputiti se oko podneva k Mikiju u Preradovićevu. U ta sumorna i tjeskobna vremena svakojakih zabrana zastor na stražnjoj sobici salona otvarao nam je, doslovno i metaforički, prostor slobode u kojem zabrane nisu vrijedile. Onima koji ne dijele ta traumatična iskustva možda je teško razumjeti što nas je to gotovo magnetskom privlačnošću vuklo u taj prostor - ponajprije iznimna osobnost prijatelja Schire, nenametljiva potpora njegove supruge Olgice, atmosfera nabijena snažnim intelektualnim izazovima, prostor spontane kreativnosti…. K Mikiju su redovito zalazili i likovni umjetnici i književnici, ali i svi ostali željni slobodne i nesputane intelektualne razmjene…” (Božo Biškupić)

Intelektualci, hrvatski proljećari, slikari, kipari, pjesnici i pisci navraćali su ne samo na izložbe koje je priređivao povjesničar umjetnosti Igor Zidić, već i na razgovore uz kavu gdje su se dogovorali umjetnički projekti.

“…Za sve nas maleni prostor Schirine sobice poprimao bi upravo metaforičke dimenzije. Igor bi priređivao vrhunske izložbe dostojne svakoga boljega galerijskog prostora i za njih ispisivao u svaki katalog pjesmu posvećenu umjetniku, te ju na svečanom otvaranju i pročitao, a umjetnik (Pulitika, Šutej, Šiško, Kožarić, Koydl, Murtić, Ž. Hegedušić...) uzvratio bi originalnim crtežom u toj jedinstvenoj publikaciji. Eto, takvu su poticajnu atmosferu stvarali i trajno održavali Matija Schira i njegova supruga Olgica.” (Božo Biškupić)

Bila je to posljednja zagrebačka galerija sa šarmom pariških, i baš poput njih imala je pročelje koje su na crnoj podlozi resila zlatna slova u maniri starih obrta. Isto kao i u pariškim galerijama, u "Schiri" su rađene izložbe koje ušle u antologije hrvatske likovnosti.  Galerija je imala onu srednjoeuropsku "gospoštinu", kada se kava ispijala kao ritual uz dobar razgovor.

Kada je Matija Schira zbog bolesti otišao 2002. godine u mirovinu, galerija se ugasila, ali ostajući zlatnim slovima upisanom u memoriju svoga grada. Tako je kultni prostor ostao zatvoren sve do 2014. godine kada je u izlagačke svrhe dodijeljen od strane tadašnje DAUDI Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Nakon potpune adaptacije, Galerija Šira započela je sa izlagačkom djelatnošću 16.06.2016. godine i otada pa do prosinca 2020. postavljeno je 80-tak izložbi.